Скочи на садржај

Matija Čupić: Programski jezik za smartfone

Na Međunarodnoj konferenciji mladih naučnika održanoj od 16. do 22. aprila u Rumuniji, Matija Čupić je osvojio zlatnu medalju za programski jezik “M”.
Njegova zamisao je da se ovaj jezik koristi za izradu manjih projekata na samom mobilnom telefonu, u koju je potrebno uložiti malo napora i vremena. Da bi to uradio, Matija je istraživao najaktivnije GitHub repozitorijume, analizirao gustinu ključnih reči, a pored M jezika, kreirao je i “M-IDE” razvojno okruženje.

Matija Čupić

1. Kako je izgledao tvoj prvi susret sa informatičkim tehnologijama i šta je to što te je najviše zainteresovalo?
Matija: 
Prvi susret sa informacionim tehnologijama bile su svakako igrice koje sam poprilično igrao kad sam bio mlađi. Zbog njih sam provodio dosta vremena ispred računara što je vremenom značajno povećavalo moje interesovanje za informacione tehnologije. U početku me je najviše zanimalo razvijanje desktop aplikacija, ali vrlo brzo sam se zainteresovao i za ostale segmente kompjuterskih nauka.

2. Koliki uticaj na to ima srednja škola koju pohađaš?
Matija: 
Kada sam krenuo u srednju školu već sam bio poprilično zainteresovan za informacione tehnologije, škola mi je samo, možda, produbila to interesovanje.

3. S obzirom da si na tom takmičenju imao priliku da upoznaš srednjoškolce iz raznih država, koje su mane, a koje prednosti našeg sistema obrazovanja?
Matija: 
Često druge zemlje obraćaju mnogo više pažnje i ulažu mnogo više sredstava u razvoj dece. Razvijenije zemlje imaju i napredniji sistem obrazovanja u poređenju sa nama. Sa druge strane, ispostavilo se da je ipak naša zemlja imala najviše potencijala (i iskoristila ga), gde je nemalo zaslužan Regionalni centar za talente Beograd II. U našoj zemlji nedostatke u obrazovanju uspevaju da nadomeste baš institucije kao što je Centar za talente.

4. Kako zainteresovati tvoje vršanjake za programiranje?
Matija: 
Popularizacija na tom polju bi bila itekako korisna, a ima i šta propagirati. Industrija je veoma perspektivna, i pruža fleksibilnost oko radnog vremena i radnih obima.

5. Ispričaj nam kako je izgledao tvoj put do zlatne medalje na Međunarodnoj konferenciji mladih naučnika.
Matija: 
Put do zlatne medalje je zapravo bio veoma dug. Prvobitne pripreme projekta počele su skoro godinu dana pre samog ICYS-a. Naravno podršku i pomoć pružao mi je mentor Mateja Opačić.

6. Kakvu praktičnu primenu ima tvoj izum?
Matija
: Moj izum je izuzetno praktičan i veoma koristan jer je sam po sebi jedinstven na svetu a u ciljnu grupu spadaju svi korisnici mobilnih telefona. Ovo polje tek treba dodatno istraživati pa služi i kao osnova za dalja istraživanja.

7. Postoji li neka anegdota vezana za nastanak tvog izuma ili takmičenje na kome si učestvovao?
Matija: 
Naravno, anegdota ima poprilično. Izdvojiću jednu, koja možda i nije toliko anegdota, dok se zapravo ne proživi. Svako jutro nas je naš vođa tima, inače direktor centra Nikola Srzentić, budio žustrim lupanjem o vrata, pa je najčešće tako prvo budio okolne goste hotela, a tek kasnije uspevao da probudi nas.

8. U kolikoj meri smatraš da su mobilni telefoni, i tehnologija uopšte, prisutni u našem svakodnevnom životu i u kom smeru misliš da će se to kretati?
Matija
: Veoma su prisutni i biće sve prisutniji. Sastavni su deo skoro svake dnevne radnje, od rashlađivanja hrane do jutarnjeg budilnika. Moje je mišljenje da će se razvijati u smeru što veće automatizacije i integracije raznih servisa i uređaja tako da pružaju komfornu i laku upotrebu.

9. Šta dalje, vezano za usavršavanje tvog obrazovanja, ali i tvog programskog jezika?
Matija: 
Što se programskog jezika tiče, trenutno je pauziran razvoj na korist drugog projekta koji se bazira na predviđanju stanja na berzi, na način jedinstven na svetu. Obrazovanje ću započeti ovde, a na kraju prve godine studija u planu je početak radne prakse u Majkrosoftu, do tada će biti možda planova za nastavak studija u inostranstvu.