Скочи на садржај

Pregled republičkog budžeta za obrazovanje 2026. 

UNSS objavila analizu republičkog budžeta za obrazovanje za 2026: više novca - ali i dalje nedovoljno za potrebe srednjeg obrazovanja.

Unija srednjoškolaca Srbije (UNSS) objavljuje novu analizu republičkog budžeta za obrazovanje za 2026. godinu, uz upozorenje da rast republičkog budžeta za obrazovanje ne prati potrebe modernizacije srednjeg obrazovanja, niti preporuke Evropske unije. Analiza je zasnovana na Zakonu o budžetu za 2026. godinu i Finansijskom planu Ministarstva prosvete.

Prema usvojenom budžetu, Republika Srbija će u 2026. godini za obrazovanje izdvojiti 425,4 milijarde dinara, što čini 17,6% ukupnih rashoda i izdataka države. Time se nastavlja višegodišnji trend nominalnog rasta izdvajanja, ali se, kako navodi UNSS, ključni sistemski problemi i dalje ne rešavaju.

Ključni nalazi analize

Realni rast ulaganja usporava: nakon rekordnog rasta u 2024. i 2025. godini, realni rast u 2026. iznosi 10,9%, što ostaje ispod preporuka evropskih standarda.
Srbija ulaže manje od EU proseka: u 2025. godini ulaganja su iznosila oko 3,2% BDP-a, dok je prosečan nivo EU na 4,6% BDP-a.
Srednje obrazovanje ostaje potcenjeno: i pored toga što izdvaja 22,26% republičkog budžeta za obrazovanje, u srednjim školama se sredstva dominantno troše na plate, dok kapitalna ulaganja čine svega 1,69%, što ograničava modernizaciju.
Četvrtina sektora zavisi od izvanbudžetskih prihoda: 25% ukupnog finansiranja čine sopstveni prihodi, donacije, EU fondovi i “roditeljski dinar”, što predstavlja fiskalni i socijalni rizik.
Roditeljski dinar ostaje sistemski problem: ova stavka je zakonski neregulisana i dobrovoljna, ali se projektuje na višem nivou iz godine u godinu, čime se deo obrazovanja prebacuje na roditelje.
OCD ostaju finansijski potcenjene: sredstva za udruženja u preduniverzitetskom obrazovanju i dalje iznose samo 50 miliona dinara, odnosno 0,0117% budžeta Ministarstva prosvete, dok su evropske prakse znatno razvijenije.
Državna matura ulazi u fazu mirovanja: izdvajanja za sprovođenje državne mature smanjena su za 97,7%, što ukazuje na prelazak iz faze implementacije u fazu održavanja ili institucionalne neizvesnosti.
Infrastruktura srednjih škola traži ozbiljne investicije: prosečna starost srednjoškolskih objekata prelazi 60 godina, dok se za modernizaciju u 2026. izdvaja 1,6 milijardi dinara, što je daleko ispod realnih potreba.

Ovaj budžet pokazuje da Srbija ulaže u obrazovanje, ali ne ulaže dovoljno u ono što je najvažnije za učenike, poput kvaliteta nastave, opremu škola, digitalizaciju i jednaku dostupnost. Srednje obrazovanje je ključna karika između tržišta rada i visokog obrazovanja, a i dalje ostaje potcenjeno.

UNSS posebno ukazuje na to da civilno društvo ima važnu ulogu u modernizaciji obrazovanja, ali da je država u prethodne četiri godine zadržala iznos podrške OCD na nivou 50 miliona dinara, što je „simbolično i nesrazmerno u odnosu na potrebe učenika i nastavnika”.


UNSS je jedina organizacija u Srbiji koja predstavlja srednjoškolce na nacionalnom nivou, okupljajući skoro 200 učeničkih parlamenata u svim regionima zemlje. U prethodnim godinama organizacija je:

  1. sprovodila monitoring državnih konkursa za organizacije civilnog društva u domenu preduniverzitetskog obrazovanja,
  2. pratila status državne mature,
  3. analizirala republički budžet za obrazovanje,
  4. mapirala infrastrukturalne potrebe škola (73 škole u 2025),
  5. i razvila stručne mehanizme za evaluaciju javnih politika iz perspektive učenika.

Ovim dokumentom UNSS dodatno potvrđuje kapacitet da doprinosi javnim politikama ne samo zagovaranjem, već i analitički, terenski, podatkovno i institucionalno.

Predlozi i zahtevi

UNSS poziva Ministarstvo prosvete da u 2026. godini:

  1. Objavi finansijski plan u pretraživom formatu (word/excel)
  2. Reguliše i/ili postepeno ukine roditeljski dinar kao projektovanu budžetsku stavku
  3. Poveća budžet za OCD u preduniverzitetskom obrazovanju na minimum 250 miliona dinara
  4. Objavi statusni izveštaj o Državnoj maturi
  5. Uključi UNSS u radne grupe i konsultacije o reformama

Za međunarodne donatore, UNSS ističe oblasti u kojima postoje najveće potrebe: infrastruktura srednjih škola, digitalizacija, mentalno zdravlje učenika, građanska participacija i podrška civilnom društvu.

> Analiza je dostupna ovde <