Скочи на садржај

Prosveta nije uzela u obzir ni jedan predlog za unapređivanje konkursa za preduniverzitetsko obrazovanje

Ako je mali Perica imao 7 lizalica, od toga su dve zelene a pas mu je pojeo domaći, koliko je Ministarstvo prosvete razmotrilo preporuka za unapređivanje konkursa za preduniverzitetsko obrazovanje?

Ministarstvo prosvete je 19. februara 2025. godine otvorilo konkurs za dodelu sredstava za finansiranje programa značajnih za preduniverzitetsko obrazovanje za 2025. godinu (ili malo duži zvanični naziv: Javni konkurs za dodelu sredstava za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa značajnih za preduniverzitetsko obrazovanje koja realizuju udruženja u 2025. godini). Da bismo svi razumeli šta je preduniverzitetsko obrazovanje, to je naziv za objedinjeno predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje – sve ono što dolazi pre univerziteta.

Nakon približno godinu dana od kada smo Ministarstvu prosvete zvanično poslali preporuke kako da unaprede ovaj konkurs i kada smo objavili analizu konkursa za preduniverzitetsko obrazovanje u 2024. godini i trendova u finansiranju projekata u ranijim godinama, odlučili smo da i napišemo ponešto o preporukama.

Prvo i osnovno jeste da Ministarstvo prosvete nije ni razmotrilo preporuke koje su im poslate, jer od 10, najmanje 6 je veoma lako rešivo, bez iziskivanja finansijskih, ljudskih ili bilo kojih drugih ulaganja i napora sa njihove strane.

Kao što smo pomenuli, UNSS je 2024. godine objavila Analizu kako je izgledao konkurs te godine, ali i koji su trendovi u ranijim godinama. Na osnovu analize, neki od ključnih zaključaka su tada bili:

  • – Većina sredstava odobrenih po konkursu u 2024. godini (61%) je odobrena organizacijama sa sedištem u Beogradu.
  • – Za više od polovine odobrenih projekata (43 projekata) odobren budžet vrednosti do 500.000 dinara, sa ukupnom sumom od 16.600.000 dinara. Preostalih 36 projekata je dobilo iznose u ukupnoj vrednosti od 33.600.000 dinara.
  • – Najveći iznos koji je odobren za projekat/program je iznosio 1.900.000, a najniži 200.000 dinara.

Na osnovu iste analize, UNSS je napravila seriju od 10 predloga za unapređivanje konkursa:

  1. Omogućiti finansiranje višegodišnjih programa.
    • Uredba o o sredstvima za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa koja realizuju udruženja jasno obrazlaže: “Program čija realizacija traje najduže godinu dana u formalnom smislu može biti označen i nazivom projekat”, što govori o tome da postoji prostor za (su)finansiranje višegodišnjih programa.
  2. Prilikom objavljivanja liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih programa i projekata navesti i spisak članova komisije za ocenjivanje predloga projekata i programa.
    • U 2022. godini, listu vrednovanja i rangiranja prijavljenih programa na javnom konkursu i odluku o izboru programa koji dobijaju sredstva na istom konkursu (za finansiranje i sufinansiranje programa u oblasti preduniverzitetskog obrazovanja) su, pored ministra prosvete, potpisali takođe i predsednik i zamenik predsednika komisije, što je primer transparentnosti koja je u konkursima 2023. i 2024. godine izostala.
  3. Promeniti način slanja predloga projekata tako da se predlozi programa i projekata dostavljaju onlajn, putem mejla ili prigodne platforme u otvorenom formatu (word, excel i sl.).
    • Vlada RS promoviše i instistira na digitalizaciji u svim sektorima i sferama života, te je neophodno ubrzati i proces digitalizacije u ovoj formi, te prepoznati i digitalni format aplikacije kao validan, bio on putem mejla ili posebne platforme za podnošenje projekata.
  4. Produžiti rok za prijavu na najmanje 15 radnih dana (tri nedelje), umesto trenutnih 14 dana od dana raspisivanja.
    • Za pisanje kompleksnih projekata koji se realizuju sa različitim ciljnim grupama, u više lokalnih sredina, imaju višeslojne rezultate i uticaj na korisnike ili sistem uopšteno je neophodno više vremena nego što trenutnih 14 dana koji su na raspolaganju udruženjima.
  5. U listi vrednovanja i rangiranja, kao i u odluci o izboru projekata koji će biti (su)finansirani segmentirati projekte prema oblasti kojoj pripadaju i doprinose.
    • Podela liste rangiranja i vrednovanja, kao i liste odobrenih projekata prema oblastima u kojima se projekti realizuju bi doprinelo većoj saradnji organizacija, jer bi organizacije (ne samo one koje su podržane na konkursu) mogle da komuniciraju, razmenjuju iskustvo i kreiraju zajedničke programe i inicijative; olakšalo bi pronalaženje relevantnih informacija o projektima organizacija u oblastima od interesa različitih strana.
  6. Kreirati Pravilnik o finansiranju i sufinansiranju programa i projekata od javnog interesa u oblastima preduniverzitetskog obrazovanja.
    • Ovim pravilnikom može se propisati način odobravanja programa i projekata od javnog interesa u oblastima preduniverzitetskog obrazovanja i dodele sredstava, izgled i sadržina obrasca za konkurisanje i dokumentacija koja se uz predlog programa ili projekta podnosi, sadržina i izgled izveštaja o realizaciji programa i projekata i način praćenja realizacije odobrenih programa i projekata.
  7. Odvojiti konkurse za finansiranje projekata u oblasti srednjeg obrazovanja od projekata i programa u drugim oblastima.
    •  U deklarativnom smislu, Ministarstvo prosvete pruža podršku srednjoškolskom organizovanju i aktivizmu, dok je neophodno i formalno pokazati posvećenost, što bi odvajanje posebnog konkursa za srednjoškolsko obrazovanje, srednjoškolsko organizovanje i aktivizam upravo i pokazalo.
  8. Povećati sredstva za konkurs, skladno povećavanju republičkog budžeta za obrazovanje.
    • Neophodno je pratiti povećanje izdvajanje za obrazovanje u okviru budžeta RS, kao i godišnji prosek inflacije, te uzeti u obzir da su neophodna veća izdvajanja za rastuću potrebu projektima i programima u oblasti obrazovanja, što potvrđuje i broj pristiglih predloga projekata i programa koji je od 2020. godine sa 110 pristiglih porastao na 163 pristigla predloga u 2024. godini. 
  9. Odrediti minimalni iznos po pojedinačnom projektu i/ili programu.
    • Praksa Ministarstva kulture, koja je rezultata zagovaračkih napora Asocijacije Nezavisne kulturne scene Srbije, da se u okviru teksta javnog konkursa definišu minimalni iznosi za pojedinačne projekte/programe se pokazala kao dobra, te se podstiče definisanje minimalnog iznosa koji se može dodeliti po pojedinačnom projektu/programu.
  10. Javno objaviti izveštaj o realizaciji aktivnosti i/ili kratak opis podržanih projekata/programa. 
    • Obrazovani sistem kao najosetljiviji sistem u koga je najviše oči uprto je često izložen napadima, a ovo bi pokazalo i drugu stranu sistema koji nije isključivo birokratski, već usmeren na konrektna rešenja. 
    • Ova aktivnost ne bi konzumirala mnogo vremena, dovoljno je kopirati određene kratke segmente iz svakog odobrenog projekta u jedan word. Primera radi dovoljno je kopirati spisak aktivnosti, lokacije gde će se održati i broj direktnih korisnika. 

Od 10 predloga, oni pod brojevima 3, 4, 9 i 10 su veoma lako ostvarivi, bez dinara koji mora da se uloži, kao ni ljudskih resursa koji bi bili tome posvećeni. Uprkos tome, Ministarstvo prosvete nije razmotrilo niti usvojilo nijedan od predloga srednjoškolaca za unapređivanje konkursa namenjenog nama.